dijetenoci

Samoća me ugodno boli,žao mi je zbog nje a nis čim je ne bih zamijenila!

14.10.2008.

VRATICE SE RODE ( V dio)

Tu noc niko u  kuci nije ni oka sklopio..nerevoza u zraku  gotovo da se mogla rezati nozem, vrata otvorenih dusa su lomila prozore i pravile promahu od uzdaha...samo je Minka spokojno spavala i cekala zoru da zarudi i da upozna oca,konacno.

Halida je cjelu noc provela hodajuc po avliji i s tespihom u ruci...ucila je sve moguce dove i sva sura koja znala napamet je...molila je Boga samo jedno, da joj dadne cudo i da otac njene kceri bude barem jednom u zivotu covjek.Da mu se smeksa srce i prihvati Minku..ne trazim Dragi Boze od njega nista, nikad i nisam, samo nek se smiluje na to djecije lice i nek joj uputi koju toplu rijec, onaj ocinski topli zagrljaj, za kojim tako zudi.

Smiluj mi se Dragi Boze, uslisi moje molitve i smiri ovo preplaseno srce i ovu ustreptalu dusu.

Ne daj da mi dijete povrijedi i osakati joj snove i nadanja

Amin!

Jutro svi docekase na nogama i prije zore, cini mi se...svi su sutjeli i poglede slali ka nebu zajedno s molitvama koje su izgovarali tiho i svako u sebi, nije se moglo cuti nista, sem njemog micanja usana i pokojeg srka kahve sto bi speri suha grla.

Deda je nerevozno palio vec petu cigaru, sto je jos vise davalo prizvuk njegovom hropcu u prsima...

Moras malo babo smanjiti te cigare, vidis da ti skode, rece Ahmed, gledajuc zabrinuto u oca.

Ne brini ti za mene, moje vrijeme gdje je tu je, necu jos dugo..samo da ovo hairli danas zavrsim i onda mirne duse mogu poci na onaj svijet.

Nemoj tako babo, jesmo rekli da nema predavanja niti tih prica o smrti.. ti ces biti sa nama jos mnogo godina ako Bog da....

Aja bome sceri..odsviralo je moje..ali nicija nije do zore sjala.

Nije me strah smrti, znam da su mi dusa i savjest ciste, samo mi je briga za tebe i Minku.

Ljudi su zli djete moje, ja sam do sada bio tu i branio vas zlih jezika i ruznih rijeci, svjetla obraza si hodila sokakom....strah me da kad ja odem, da ce biti samo gore, a ko ce onda da bude iza tvojih ledja...

Neka babo ,nemoj molim te..izusti Halida kroz plac, ljubeci ruku sto je drhtala mu na krilu.

Suze se prolise dedinim licem i krenuse kao vojnici da stupaju jedna za drugom...plakao je kao malo djete...kao siroce cvilio je...

 A zatim se trznu, skoci na noge i dozva Minku da sidje iz kuce.

Bilo je vrijeme za polazak, dosao je cas istine, doslo je vrijeme za prvo vidjenje oca i kceri, prvo nakon osam godina

 

(TO BE CONTINUED)

14.10.2008.

STAZA ZA BIJEG

Pospi trnjem  puteve i staze kojim hodim,

  I tako osakati korake moje ako ikada

Drugom u zagrljaj pohite.

 

Nek ostane krvav trag mojih stopala 

na drumovima kojima htjedoh pobjeći od tebe.

Da  tvoji psi tragači mogu me lakše naći .

 

14.10.2008.

VRATICE SE RODE ( IV dio)

Halida zamace s Minkom u kuhinju, a Hazem se namrsti i nerevozno prodje cesljem kroz kosu..to je uvjek radio kad je nerevozan i kad bi negodovao necemu...

Majka Sena ga pogleda ispod oka i taman da zausti recenicu, on je prekide...

Sad ja govorim zeno..rece nekim cudnim glasom koji gotovo da je granicio s naredbom i ljutnjom...ovako vise ne ide..i nek mi je sci po stotinu puta ali neke stvari mora da svati, i sto prije  se urazumi bice bolje i po nju i po Minku.

 U redu je sto se nisu dosad vidjali, nije niko ni trazio da se vide, ali sada kada Minka je vec odrasla i kada pocinje da shvata neke stvari..ima pravo da zna cijelu istinu, i na kraju da se vidi s ocem.Ne mislim da ce i on biti toliko tvrdoglav i da ce odbiti je, ako to ucini onda on nije insan, i vise nikada nece imati pravo na nju.

Dijete zasluzuje da zna ko joj je otac.Sutra da ga na ulici sretne, ne bih ga prepoznala,kao ni on nju.To je Seno i grihota i sramota...

Sutra je spremite ja je vodim kod njega..pa nek bude kako Allah hoce..On zna najbolje!

Ali Hazeme, Halida ...

To je moja poslednja..odbrusi deda...majka ustade i lomeci ruke zamace u mutvak..kako ce reci Lidani, sta ce ona reci, kako ce reagovati..uvjek je strepila i plasila se ovog trenutka, jer je znala da ce ga vrijeme donijeti, i da ce se desiti, da ce se probuditi zelja u djetetu.Ali ne sad, ne ovako brzo, ne sutra.

Sta ce biti ako?

Sta u slucaju da?

Hiljadu pitanja se motalo po njenoj glavi, sumorne misli su se rojile i zujale kao pcele u kosnici...strepnje su radjale jedna drugu.Pred njom je bitka a ona jos nije spremna za borbu, jos se nije bila oporavila od proslog boja, a sada evo vec valja krenuti u novi.

Nemam snage majko..ne mogu dalje, ne znam dalje..cjeli svijet mi se rusi i obrusava a ja nemam snage ni da se izmicem vise,

Povrijedio nas je jednom vec, i opet ce, znam to..osjecam to..

Paticemo svi jos vise, a pogotovu ona, kada shvati da je otac ne voli i da ne mari za nju.

Povrijedit ce je majko, a ona je jos uvjek samo djete.

Sena je primi za ruku i uzdahnu zajedno sa njom, cini mi se u isti mah..

Bit ce ono sto biti mora...ko smo mi da joj branimo da ga vidi, i da ga upozna?

Nemamo pravo da joj to uskratimo.

Moli Allaha da sve bude hairli i da se njegovo srce smeksa kad je vidi.

Moli Allaha sceri moja, moli i ja cu....

 

(TO BE CONTINUED)

dijetenoci
IZDVOJENE PJESME

IZDVOJENE PRICE

PROCI CE
Sve ce proci.Ali kakva je to utjeha?
Proci ce radost, proci ce i ljubav,proci ce i zivot.
Zar je nada u tome da sve prodje?

Polahko i sa oprezom gazi
Jer iako sam siromasna imam svoje snove, snove koje sam prostrla pod tvoje noge.
Zato molim te gazi njezno,jer gazis po mojim snovima!

MOJI FAVORITI

BROJAČ POSJETA
216191

Powered by Blogger.ba